Vodič za uzgoj proteinskog sirka

Sirak potječe s afričkog kontinenta, a njegov genetski kod pokazuje visoku prilagodljivost najtežim klimatskim uvjetima: tropskim vrućinama i niskoj relativnoj vlažnosti, nedostatku oborina te nepovoljnim karakteristikama tla.
U navedenim izazovnim uvjetima sirak ostvaruje dobar prinos zrna. Pri ekstremno visokim temperaturama može privremeno zaustaviti rast i nastaviti razvoj kada se ponovno uspostave optimalni uvjeti, pri čemu bez posljedica nastavlja vegetaciju. Sirak raste na temperaturama do 33–34 °C, što je za 3–4 °C više u odnosu na kukuruz.

✔ Sirak je više od 80 % autogaman i manje je izložen utjecaju visokih temperatura tijekom samooprašivanja.
✔ Zahvaljujući sitnim stomama i voštanoj prevlaci, isparavanje je znatno niže u usporedbi s kukuruzom.

✔ Kod cvasti tipa metlice ne dolazi do zadržavanja kišnih kapi; metlica je stalno izložena svježem zraku i ima visoku prozračnost pa je mogućnost pojave mikotoksina u zrnu znatno manja ili pak nemoguća.

✔ Korijenov je sustav gotovo dvostruko veći od kukuruznoga pa sirak može apsorbirati hranjive tvari s veće dubine.

✔ Nizak sadržaj tanina: ispod 0,14 % suhe tvari.

✔ Niskog je rasta tako da ima manje žetvenih ostataka u odnosu na kukuruz.
✔ Dobro se uklapa u plodored.
✔ Niske potrebe za vodom.
✔ Niski inputi: 30 % manje u odnosu na kukuruz i suncokret.

Priprema zemljišta

Sjeme sirka je sitno pa zahtijeva fino usitnjen i dobro pripremljen sjetveni sloj. Na taj se način osigurava ravnomjerno nicanje, dobro ukorjenjivanje te kasnije ravnomjerno napredovanje i razvoj usjeva.
Najbolji predusjevi su kulture koje ranije napuštaju njivu: strna žita, grašak i uljana repica. Sirak nema velike zahtjeve prema tipu tla te dobro uspijeva i na slabijim kvalitativnim razredima.

Sjetva

Cilj je postići dobro nicanje. U našim uvjetima sjetva može biti proljetna ili postrna.
Proljetnu sjetvu ne treba započeti prije nego što se tlo dobro zagrije. U našim uvjetima to je krajem travnja ili početkom svibnja. Dakle, tlo mora biti dovoljno zagrijano. Sirak je toploljubiva biljka i sa sjetvom ne treba krenuti prije nego što temperatura tla dosegne 12-15 °C.
Postrna se sjetva može obaviti odmah nakon žetve predusjeva (ječam, grašak ili neko povrće). Dubina sjetve iznosi oko 2–4 cm. Cilj je postići dobar sklop kako bi sirak bio konkurentan u odnosu na korove. Sjetva se obavlja sijačicama za okopavine. Otvor na diskovima koji siju zrno treba biti promjera oko 2,2 mm.
Međuredni razmak može biti 50 cm ili 70 cm.
Preporučujemo razmak od 50 cm zbog boljeg rasporeda biljaka u redu.

Preporučena gustoća sjetve

Preporučena sjetva u optimalnim uvjetima iznosi najčešće oko 300.000 zrna/ha. Pri tim sjetvenim normama smanjuje se razvoj bočnih izdanaka. Brojnost bočnih izdanaka danas je rezultat oplemenjivanja: glavni izdanci i još dodatni jedan, eventualno dva bočna izdanka, mogu sazrijeti u isto vrijeme kao glavni. Veći broj izdanaka od navedenog nije poželjan jer oni znatno kasnije cvjetaju, kasnije sazrijevaju (ako uopće sazriju), nepotrebno troše hranjive tvari i vodu, prolongiraju žetvu zbog nedozrele vlage, otežavaju žetvu i povećavaju troškove sušenja. Ukoliko dođe do oštećenja vršne kupole, primjerice uslijed tuče, iz donje internodije izlaze bočni izdanci koji nadomještaju nedostatak glavnog izdanka.

Podešavanje razmaka u redu između biljaka, ovisno o međurednom razmaku, za hibrid RGT Ggustav

Gnojidba

Fosfor i kalij unose se u jesen prilikom zaoravanja žetvenih ostataka predusjeva, a tom prilikom može se unijeti i 20–30 % potrebnog dušika kako bi se potaknula mineralizacija žetvenih ostataka. Preostali dio dušika može se unijeti predsjetveno ili istovremeno sa sjetvom. Sirak vrlo dobro reagira na primjenu dušika u fazi od 6–8 listova; praksa se pokazala posebno uspješnom kada se dušik primjenjuje istovremeno s kultivacijom u količini od 30–40 kg N/ha.

Suzbijanje korova

Tehnologija suzbijanja korova u sirku za zrno svodi se na dva tretmana:
1. PRE EM - Tretman nakon sjetve, a prije nicanja usjeva.
2. POST EM - Tretman u vegetaciji kojim se suzbijaju jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi.
Suzbijanje uskolisnih korova obavlja se u predusjevu. Izbjegavajte sjetvu sirka za zrno na parcelama koje su jako zaražene rizomskim divljim sirkom.
Naročito je nepoželjna tatula (Datura stramonium), koja nije dopuštena pri prijemu u otkupu. Zrna tatule slične su veličine kao zrno sirka i vrlo ih je teško ukloniti pri čišćenju, a osim toga, tatula sadrži otrovne tvari.
Fungicidni tretmani nisu potrebni. Od insekata nema značajnijih štetnika, ali u pojedinim godinama mogu se pojaviti lisne uši ili gusjenice pamukove sovice. Ako broj lisnih uši prelazi prag štetnosti, može se provesti insekticidni tretman. Prag štetnosti za gusjenicu pamukove sovice je više od jedne gusjenice po metlici.

Međuredna kultivacija

Međuredna kultivacija je učinkovita mjera suzbijanja korova, a koristi se i za razbijanje pokorice te unošenje kisika u tlo. Ova mjera preporučuje se čak i više zbog poboljšanja kondicije usjeva nego radi samog suzbijanja korova. Ako je moguće, preporučuje se istovremeno s kultivacijom obaviti i prihranu dušikom u zoni redova

Žetva i skladištenje

Žetva može početi već pri vlazi u zrnu od oko 14 %. Ono što ovu kulturu razlikuje od ostalih jest to što je stabljika u vrijeme žetve još uvijek zelena. Kombajnira se žitnim adapterom, pri čemu se kosi 8–10 cm ispod metlice. Ne treba kositi cijelu biljku, jer zeleni listovi mogu povećati vlagu u zrnu. Žetvu nije preporučljivo odgađati, jer se time povećava vlaga u zrnu. Po potrebi se može provesti desikacija. Desikacija se izvodi kada je 80 % metlica dobilo boju, a vlaga u zrnu je ispod 30 %. Neki desikanti mogu izazvati presušivanje stabljike, a u slučaju odgode žetve može doći do pucanja stabljike.
Ostatak biljne mase treba usitniti sječkom, zatim proći tanjuračom radi dodatnog usitnjavanja, a tek potom zaorati ostatke. Velika zelena masa idealna je kao zelenišno gnojivo i preporučuje se njezino unošenje u tlo. Skladištenje na farmama provodi se u podnim skladištima; visina naslage treba biti oko 1–1,5 m, a vlaga u zrnu oko 14 %.

Osnova uspješnog uzgoja sirka je da, poznavajući karakteristike područja uzgoja i potrebe biljke sirka, pokušamo maksimizirati vaš prihod odabirom pravog hibrida i primjenom agrotehnike! Sirak trebate odabrati prema njegovim karakteristikama i potrebama, a mi ćemo vam u tome pomoći! Savjeti i informacije su informativni i služe kao pomoć poljoprivrednicima u proizvodnji, uz obvezno pridržavanje dobre agronomske prakse i pravila zaštite bilja. Prijedlozi u publikaciji daju samo praktične smjernice za uzgoj hibrida sirka; Različita rješenja mogu biti prikladna za hibride drugih selekcijskih kuća.

Traži

Vodič za uzgoj proteinskog sirka