Pšenica

Pšenica postiže dobre prinose na plodnim ilovastim tlima, koja su duboka, rahla i bogata hranjivima. Umjereno vlažna tla s blago kiselom reakcijom (pH 6.3-7.2) idealna su za uzgoj pšenice. Pogodnost lakših, pjeskovitih tala ovisi o količini i rasporedu oborina tijekom vegetacije, a uzgoj na takvim tlima nosi visok rizik. Teška i slabopropusna tla sklona su zasićenju vodom u vlažnim razdobljima, što može dovesti do propadanja biljaka. Najbolja tla za uzgoj pšenice su černozemna, smeđa tla i eutrični kambisol s 2 % humusa.

Najbolji predusjevi za pšenicu su proljetne kulture jer napuštaju tlo u vrijeme sjetve ozime pšenice. 

• Najbolji predusjevi: 

  - leguminoze poput soje, graška i graha, koje ranije dozrijevaju, omogućujući dovoljno vremena za pripremu tla i ostavljajući značajnu količinu dušika u tlu.

  - šećerna repa se također smatra dobrim predusjevom, pod uvjetom da se pravovremeno izvadi kako bi se mogla izvršiti obrada tla i sjetva pšenice.

• Dobri preudsjevi:

  - kukuruz je najčešće u plodoredu s pšenicom, pri čemu je važno voditi računa o duljini vegetacije odabranog hibrida kukuruza zbog pravilne pripreme tla i čestih bolesti

  - suncokret i uljana repica su također dobri predusjevi za ozimu pšenicu jer njihov duboki korijen rahli tlo, olakšavajući mehaničku obradu i pripremu tla. 

• Najlošiji predusjevi  za pšenicu su žitarice poput zobi, ječma, raži, pšenoraži i pira, zbog rizika od bolesti i štetnika. Trave i djetelinsko-travne smjese mogu biti dobri i loši predusjevi. U slučaju preoravanja, može doći do pojačane pojave žičnjaka. Ipak, ove smjese su dobri predusjevi jer obogaćuju tlo dušikom.

Optimalan period za sjetvu pšenice u našim agroekološkim uvjetima je od 10. do 25. listopada. Sjetva prije ovog perioda može dovesti do prerastanja pšenice, čime se smanjuje njena otpornost na prezimljavanje. Svako kašnjenje sa sjetvom može rezultirati smanjenjem prinosa i kvalitete pšenice. Dubina sjetve ovisi o vrsti tla i vremenu sjetve, te iznosi između 3 i 5 cm. Količina sjemena treba biti dovoljna da osigura optimalan broj klasova po jedinici površine. Za sorte iz naše ponude (informacije o sortama možete provjeriti OVDJE), sjetvena norma za optimalni rok sjetve iznosi 450-500 klijavih zrna po kvadratnom metru, što odgovara količini sjemena od 220 - 240 kg/ha. Kod kasnije sjetve, potrebno je povećati količinu sjemena za 10% na svakih 10 dana kašnjenja.

Gnojidba pšenice ključna je agrotehnička mjera za postizanje visokih prinosa i dobre kakvoće. Najtočniju količinu potrebnih hranjiva za određeni prinos određujemo kemijskom analizom tla. Pšenica brzo reagira na gnojidbu, te mlada biljka već u prvim danima počinje usvajati hranjiva iz tla.

Na različitim tipovima zemljišta i u različitim agroekološkim uvjetima važna je uloga dušika kao nositelja visokih prinosa pšenice, kao i odnos NPK hranjiva i dinamika gnojidbe. Rast i razvoj ozime pšenice najviše ovise o temperaturi, svjetlu i količini oborina. Ako ta dva vanjska čimbenika nisu u optimalnim granicama, njihov štetan učinak ne može se značajnije kompenzirati uporabom gnojiva.

Za razvoj pšenice potrebni su također i željezo i sumpor, kao i mikroelementi poput cinka, nikla, mangana, bora, bakra i drugih. Gnojidba pšenice obično se provodi dušikom, fosforom i kalijem, dok je dodavanje drugih elemenata više izuzetak nego pravilo. Najveće usvajanje hranjiva događa se tijekom faze busanja i vlatanja.

Ako je predusjev pšenici kultura koja ostavlja puno biljnih ostataka (npr. kukuruz), prije osnovne obrade treba dodati 100 – 150 kg/ha uree za bolju razgradnju biljnih ostataka. Osnovnom gnojidbom u tlo se unose fosfor i kalij u omjeru 0:20:30 ili u kombinaciji s dušikom (7:20:30, 5:15:30), prema preporuci kemijske analize tla, u prosjeku od 200 – 400 kg/ha. 

Prilikom jesenske obrade dodaje se 1/3 ukupne potrebne količine dušičnih gnojiva, dok se ostatak dodaje prihranama.

Za točnu i ispravnu prihranu potrebno je napraviti N-min analizu tla i to nekih 7-10 dana od planirane prihrane.

Stabilizacijom temperatura iznad 6°C (misli se na dnevnu i noćnu temperaturu), biljke pšenice započet će s vegetacijom odnosno počinju usvajati hranjiva iz tla. Potrebno je napraviti analizu tla na sadržaj lakodostupnog dušika i na osnovu analize napraviti dopunu potrebne količine dušika. U našoj preporuci, kalkulacija je napravljena na bazi potrebe biljke od 27kg čistog dušika za 1t prinosa zrna sa pripadajućom vegetativnom masom za dobivanje prinosa od 7-7,5 t/ha.

Dušik kao jedan od važnijih elemenata u izgradnji prinosa i kvaliteta zrna, dodaje se u nekoliko navrata odnosno u 2-3 prihrane:

• Prvu prihranu potrebno je obaviti u fazi 3 – 4 lista ili u busanju sa oko 60-70 kg N/ha [UREA, AN, KAN] i cilj je da dušik bude dostupan biljci kada krene porast klasa u biljci – ovo je ključan momenat za izgradnju prinosa. Na početku vlatanja biljka mora imati dostupne zalihe dušika. U ovom periodu preporučujemo i primenu našeg folijarnog gnojiva Starter koje sadrži 12% fosfora.
• Druga prihrana se obavlja sa 50-60 kg N/ha nakon pojave prvog koljenca [AN, KAN] obavlja se na početku vlatanja, otprilike 14 – 20 dana nakon prve. Pšenica tada prolazi kroz treću i četvrtu fazu organogeneze, a druga prihrana određuje se prema stanju razvoja usjeva.
• Eventualna treća prihrana se obavlja s manjom količinom, od oko 30kg N/ha i ona je značajna samo za kvalitetu zrna odnosno povećanje sadržaja proteina. Važno je naglasiti da treća prihrana ima smisla ukoliko su najavljene padaline. Preporučujemo naše folijarno gnojivo Valor K+.

Starter je brend Axereal grupacije. Moćni biostimulator koji poboljšava fiziološko stanje biljke, jačajući ju protiv različitih stresnih uvjeta posebno na početku vegetacije kada je često zbog niskih temperatura fosfor nedostupan mladim biljkama (fiziološki nedostatak fosfora). Pomaže usvajanju minerala iz tla putem mladog korijenja,  potiče bolju ishranu biljke jer se hranjive tvari dodaju u ključnoj fazi rasta i razvoja.
Starter se sastoji od velike koncentracije lako topljivog fosfora koji putem folijarne primjene dospijeva na lisnu površinu. Starter je kompatibilan sa mnogim sredstvima za zaštitu bilja, ali prije upotrebe izvršiti fizikalno-kemijske i biološke testove.
Primjena putem lisne površine: 3 l/ha, od početka busanja do početka vlatanja, drugo tretiranje, prateći stanje biljke u fazi klasa 1 cm.
For foliar application: apply 3 l/ha from the onset of tillering to the second treatment, monitoring the plant's condition in the 1 cm class phase.
Valor K+ je brend Axereal grupacije. Biostimulator za prihranu usjeva i aktivator tla, poboljšava dostupnost minerala. Sadrži 8,7% dušika, 6,3% kalija i 59% sumpora Omogućava dodavanje hranjiva biljci koja ciljano utječu na povećanje prinosa (mase tisuću zrna, proteina) u fazi kada su biljke najosjetljivije na dodavanje dušika.

Preporučujemo da redovno pratite i obilazite svoje usjeve kako bi na vreme primijetili pojavu biljne bolesti, korova ili štetnika. Primjenjujte registrirana sredstva za zaštitu bilja, jer samo tako možete adekvatno zaštititi usjev od korova, bolesti i štetnika, čime se povećavaju prinos i kvaliteta usjeva. 
U našoj ponudi imamo kvalitetne herbicide, a sam odabir najviše zavisi od prisustva i stepena zakorovljenosti njive. Zaštita od korova može se provesti u jesen i proljeće, mada se u našim uvjetima i dalje sprovodi samo u proljeće sa kretanjem vegetacije. 
Zaštita od bolesti se provodi 2 – 3 puta tijekom vegetacije. Pravovremena primjena fungicida znatno utječe na prinos i kvalitetu zrna. 
Kako bi tretmani bili uspješni, potrebno je uzeti u obzir i okolišne uvjete. U trenutku prskanja dnevna temperatura mora biti iznad 15°C a iduću noć ne smije pasti ispod 10°C. Nakon toga, 7 dana dnevna i noćna temperatura ne smije pasti ispod 5°C. što predstavlja idealnu temperaturu za translokaciju fungicida.

T1: se provodi s kretanjem vegetacije i cilj je da se vegetativna masa održi zdravom. Da bi zaštitili usjev sve do početka cvatnje neophodno je da se napravi jedan međutretman koji se naziva T2.
TT: tretman koji za cilj ima održati zelenu masu zdravom sve do fenofaze potpuno razvijenog lista zastavičara. Kod pšenice je ključno održati zdravim klas i 2 lista ispod klasa što nam T2 i omogućava.
T3: potrebno napraviti na početku cvatnje. Ovaj tretman štiti klas od infekcije Fusarium spp i Septoria spp. Značaj ovog tretmana naročito je vidljiv kada se očekuju padaline, jer se spomenuta oboljenja šire sporama I razmnožavaju u kišnim kapima na listu. Ukoliko se propusti ovaj tretman i infekcija se ostvari, nema preparata koji može zaustaviti spomenuta oboljenja. Zato je naš savjet napraviti preventivni tretman i mirno iščekivati dobru žetvu.

Ukoliko niste sigurni ili imate nedoumica oko preporuke sredstava, slobodno se obratite našem tehnološko-komercijalnom timu, kolege su uvijek dostupne, a za naše kooperante osiguravamo sredstva za zaštitu bilja.

Pravovremenom žetvom, dobro podešenim i očišćenim kombajnima, može se utjecati na manji lom zrna te manje učešće pljevica i ostalih nečistoća. Žetva pšenice treba trajati što je moguće kraće, između 5–8 dana, jer zakašnjenje rezultira povećanim gubitcima prinosa. Tako 4–5 dana zakašnjenja može smanjiti prinos i do 10%, a 10 dana zakašnjenja i do 30%. Žetvu ne bi trebali odgađati zbog mogućnosti pada oborina koje imaju negativne učinke vlaženjem klasa, što uzrokuje gubitak suhe tvari (prinosa) i kvalitete te manju masu 1000 zrna i hektolitarsku masu.