Vodič za uzgoj proteinskog graška

Proteinski grašak dobiva sve veći značaj jer je to direktan izvor biljnih proteina. Dvije sorte su pronašle mjesto u našem portfoliju: Foudre i Batist. Foudre je ozimi tip i preporučujemo sjetvu u jesen. Batist je fakultativni tip te se sjetva preporučuje u jesen ili proljeće.

Plodored:
Grašak je odličan predusjev za mnoge kulture zahvaljujući dušiku koji ostavlja u tlu. Na istu parcelu se može ponovo sijati nakon 3-4 godine. Zahvaljujući ranoj žetvi, nakon graška se može posijati naredni usjev (npr. proteinski sirak ili žitarice) čak i bez obrade tla. Manje poželjni predusjevi su šećerna repa, suncokret, uljana repica, konoplja.

Priprema tla:
Površinska obrada tla od nekih 8-10cm i osigurajte dobru strukturu na prvih 20cm dubine. U područjima gde je tlo kompaktnije i zbijeno preporučujemo oranje ili podrivanje. Jedna ili više obrada strništa za upravljanje zalihama korova u tlu. Valjanje se toplo savjetuje, osim na ilovačama. Što se tiče kvalitete tla, grašak nema velike zahtjeve, ali je poželjno da je pH iznad 6.

Sjetva:
Sjetva se preporučuje sijačicom za strnine (pneumatska). Kad je riječ o ozimom roku sjetve, možete sijati od 25.10 do 01.12. Fakultativna sorta Batist ima dva roka sjetve: ozimi i jari koji je početkom veljače. Sjetvena norma: 800.000 klijavih zrna/ha , ovisno o masi 1.000 zrna sjetvena norma može biti od 220-250 kg/ha. Dubina sjetve: 4-6 cm. Međuredni razmak: 12,5-25cm. Prilagoditi sjetvu trenutnim uvjetima, grašak teba ući u zimu s maksimalnih 4 lista.

Extra savjet:

Prilikom sjetve pratite da li se zrno lomi. Gnojidbu prilagodite analizama tla i stvarnim zalihama hranjiva u tlu. Naše preporuke: predsjetveno unijeti 55kg fosfora i 85kg kalija po hektaru. Na siromašnim tlima korisno je prilikom sjetve dodati 30-60 kg/ha magnezija.

Suzbijanje korova

Grašak ima brojne prednosti u plodoredu – poboljšava strukturu tla, veže dušik iz zraka i ostavlja ga na raspolaganju sljedecoj kulturi a s ekonomskog gledišta može se reci da zahtijeva najmanja ulaganja u usporedbi s drugim ratarskim kulturama. Važna je zaštita od korova kako bi usjev ostao cist te se provodi tretman protiv širokolisnih i uskolisnih korova. Fungicidne i insekticidne mjere provode se iskljucivo prema potrebi. Od bolesti se mogu pojaviti antraknoza i plamenjača a od štetnika biljne uši i graškov žižak.

Žetva:

Žetva može početi kada je vlaga u zrnu oko 16-17%, a za skladištenje je optimalno 14% vlage u zrnu. Brzina bubnja: 10–15 m/s linearna brzina (≈ 300–500 o/min za promjer bubnja od 60cm). Konkavni zazor: Konvencionalni bubanj: 20 mm sprijeda / 10 mm straga. Aksijalni bubanj: minimalno 10 – 15 mm. Podešavanje visine hedera: nemojte kositi prenisko kako biste izbjegli skupljanje zemlje ili kamenja.
Ako je grašak polegao:
- Opremite kombajn podizačima usjeva i štitnikom od kamena
- Ako je usjev potpuno legao, upotrijebite flex-heder:
Fleksibilni zupci za sakupljanje pomiču tlo, lome stabljike i smještaju usjev na pojaseve.
Trake ga nose do svrdla i transportera kombajna.

Osnova uspješnog uzgoja graška je da, poznavajući karakteristike područja uzgoja i potrebe biljke, pokušamo maksimizirati vaš prihod odabirom prave sorte i primjenom agrotehnike! Grašak trebate odabrati prema njegovim karakteristikama i potrebama, a mi ćemo vam u tome pomoći! Savjeti i informacije su informativni i služe kao pomoć poljoprivrednicima u proizvodnji, uz obvezno pridržavanje dobre agronomske prakse i pravila zaštite bilja. Prijedlozi u publikaciji daju samo praktične smjernice za uzgoj graška; Različita rješenja mogu biti prikladna za sorte drugih selekcijskih kuća.

Traži

Vodič za uzgoj proteinskog graška